Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se na dan kada je u Parizu 1948. godine potpisana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima i po prvi puta u istoriji čovječanstva priznato pravo svih ljudi na "život, slobodu i sigurnost... bez ikakvih razlika". Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra/prosinca.

 

10. decembra se u svijetu obilježava Međunarodni dan ljudskih prava i 63. godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Općom deklaracijom UN o ljudskim pravima iz 1948. godine se garantuje da su svi ljudi rođeni slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima. Deklaracija je jedan od najznačajnijih dokumenata svjetske organizacije, koja se bori za mir, ali se zalaže i za ostvarenje ljudskih prava.

U BiH I dalje postoji potreba za daljnjim reformama u pravosuđu te završetak povratka raseljenih osoba i izbjeglica, poboljšanje zaštite prava nacionalnih manjina, održavanje odgovarajućeg stepena nezavisnosti medija, odnosno slobode izražavanja, kao i dodatnim mjerama za poboljšanje položaja vjerskih zajednica. U narednom periodu očekuje se da i ova prepreka bude otklonjena posebno zbog činjenice da je Zakonom o zabrani diskriminacije BiH ojačana uloga Institucije ombudsmena za ljudska prav
a BiH. Prvenstveno jer su „Sva ljudska bića rođena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima… Svi imaju pravo na život, slobodu i sigurnost… Svi su jednaki pred zakonom.“Ovo su samo neka od načela Deklaracije, a koja su ugrađena u temeljne pravne akte većine modernih država svijeta. 

 

 

 

Svijet je u Parizu 1948. godine odlučno kazao "nikad više" strahotama Drugog svjetskog rata i proglasio da sva ljudska bića, gdje god se nalazila
i tko god bila, imaju prava koja se moraju poštivati u svim okolnostima. Ta s
u prava iznesena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima kao temeljnom dokumentu koji je inspirirao međunarodno pravo nakon Drugog svjetskog rata ali čiji se proklamirani ideali i dalje osporavaju i u mnogim su zemljama tek daleki cilj.

U 30 članaka Opće deklaracije o ljudskim pravima jasnim i jednostavnim riječima iznose se prava koja jednako pripadaju svakoj osobi na ovom svijetu. Povelja sadrži korpus najvažnijih građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava i sloboda bez obzira na rasu, spol, jezik i vjeru, no ljudska se prava u različitim dijelovima svijeta različito doživljavaju i primjenjuju.

Ujedinjeni narodi su 1966. godine donijeli dva dokumenta kojima se razrađuju slobode i prava navedena u Općoj deklaraciji a prihvatilo ih je 130 zemalja. One su se svojim potpisom obvezale da će jamčiti i štititi temeljna ljudska prava i slobode.

Razvoj nauke rezultirao je donošenjem dodatnih pravnih instrumenata i preciziranje određenih ljudskih prava. U biologiji i medicini pojavile su se mogućnosti utjecaja na život i prava ljudi - od genetskog inženjeringa koji omogućuje kloniranje ljudskih bića, uzgajanja organa i raznih eksperimenata na ljudskim zamecima.

Godine 1997., Opća skupština UN-a usvaja Opću deklaraciju o ljudskom genomu i pravima čovjeka a Vijeće Europe zasebnu Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine. Protokolom iz 1988. godine zabranjuje se kloniranje ljudi.

 

 


Sva prava zadržana.
© Esad, Amina, Amra