10. decembar - Međunarodni dan ljudskih prava
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH podsjeća javnost da se 10. decembra u BiH i svijetu obilježava Međunarodni dan ljudskih prava i 62 godine od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se na dan kada je potpisana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima 1948. i po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na "život, slobodu i sigurnost... bez ikakvih razlika". Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca.

Danas se u svijetu obilježava Međunarodni dan ljudskih prava i 60 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Općoom deklaracijom UN o ljudskim pravima iz 1948. godine se garantuje da su svi ljudi rođeni slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima. Deklaracija je jedan od najznačajnijih dokumenata svjetske organizacije, koja se bori za mir, ali se zalaže i za ostvarenje ljudskih prava. Trend kršenja ljudskih prava u BiH je već duže vrijeme na kontinuirano visokom stepenu.
Loše stanje po pitanju ljudskih prava u oblasti socijalne i zdravstvene zaštite rezultat je nepostojanja adekvatnih propisa, odnosno njihove neusklađenosti, kojim bi se riješili statusni problemi najugroženijih kategorija građana.BiH se nalazi u jednoj vrlo opasnoj situaciji koju karakterizira neodlučnost ljudi u traženju svojih prava zbog toga što nemaju povjerenja u institucije nadležne za oblast ljudskih prava niti njihove mehanizme.U BiH I dalje postoji potreba za daljnjim reformama u pravosuđu te završetak povratka raseljenih osoba i izbjeglica, poboljšanje zaštite prava nacionalnih manjina, održavanje odgovarajućeg stepena nezavisnosti medija, odnosno slobode izražavanja, kao i dodatnim mjerama za poboljšanje položaja vjerskih zajednica. U narednom periodu očekuje se da i ova prepreka bude otklonjena posebno zbog činjenice da je Zakonom o zabrani diskriminacije BiH ojačana uloga Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH. Prvenstveno jer su „Sva ljudska bića rođena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima… Svi imaju pravo na život, slobodu i sigurnost… Svi su jednaki pred zakonom.“Ovo su samo neka od načela Deklaracije, a koja su ugrađena u temeljne pravne akte većine modernih država svijeta.Da li će BiH krenuti putem tih država?

Svjetski dan ljudskih prava obilježit će se u srijedu u Parizu u povodu 60. obljetnice Opće deklaracije o ljudskim pravima koju je 10. decembra 1948. godine usvojila u glavnom gradu Francuske Opća skupština Ujedinjenih naroda.
Svijet je tada, prije više od 60 godina, odlučno kazao "nikad više" strahotama Drugog svjetskog rata i proglasio da sva ljudska bića, gdje god se nalazila i tko god bila, imaju prava koja se moraju poštivati u svim okolnostima. Ta su prava iznesena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima kao temeljnom dokumentu koji je inspirirao međunarodno pravo nakon Drugog svjetskog rata ali čiji se proklamirani ideali i dalje osporavaju i u mnogim su zemljama tek daleki cilj.
Vlade su obećale da će svoje građane upoznati s tim pravima i nastojati ih zaštititi i promicati. Ali Opća deklaracija nazvana je i 'najbolje čuvanom tajnom u svijetu'. Malo ljudi zna njezin sadržaj, još manje ih je vidjelo kako izgleda. Vlade nisu distribuirale Deklaraciju kao što su trebale, već su govorile kako ona nije prikladna njihovoj kulturi i situaciji u kojoj se nalaze.

U 30 članaka Opće deklaracije o ljudskim pravima jasnim i jednostavnim riječima iznose se prava koja jednako pripadaju svakoj osobi na ovom svijetu. Povelja sadrži korpus najvažnijih građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava i sloboda bez obzira na rasu, spol, jezik i vjeru, no ljudska se prava u različitim dijelovima svijeta različito doživljavaju i primjenjuju.

Šest desetljeća nakon usvajanja, Opća deklaracija o ljudskim pravima danas je suočena i s novim izazovima, poput borbe protiv terorizma, "Cyber-disidentstva" i uzletom zemalja poput Kine.

Ujedinjeni narodi su 1966. godine donijeli dva dokumenta kojima se razrađuju slobode i prava navedena u Općoj deklaraciji a prihvatilo ih je 130 zemalja. One su se svojim potpisom obvezale da će jamčiti i štititi temeljna ljudska prava i slobode.

Razvoj znanosti rezultirao je donošenjem dodatnih pravnih instrumenata i preciziranje određenih ljudskih prava. U biologiji i medicini pojavile su se mogućnosti utjecaja na život i prava ljudi - od genetskog inženjeringa koji omogućuje kloniranje ljudskih bića, uzgajanja organa i raznih eksperimenata na ljudskim zamecima, podsjetila je Fena.

Godine 1997., Opća skupština UN-a usvaja Opću deklaraciju o ljudskom genomu i pravima čovjeka a Vijeće Europe zasebnu Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine. Protokolom iz 1988. godine zabranjuje se kloniranje ljudi.


 

 

 


Sva prava zadržana.
© Esad, Amina, Amra