Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se na dan kada je u Parizu 1948. godine potpisana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima i po prvi puta u istoriji čovječanstva priznato pravo svih ljudi na "život, slobodu i sigurnost... bez ikakvih razlika". Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra/prosinca. 10. decembra se u svijetu obilježava Međunarodni dan ljudskih prava i 63. godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Općom deklaracijom UN o ljudskim pravima iz 1948. godine se garantuje da su svi ljudi rođeni slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima. Deklaracija je jedan od najznačajnijih dokumenata svjetske organizacije, koja se bori za mir, ali se zalaže i za ostvarenje ljudskih prava. Svijet je u Parizu 1948. godine odlučno kazao "nikad više" strahotama Drugog svjetskog rata i proglasio da sva ljudska bića, gdje god se nalazila i tko god bila, imaju prava koja se moraju poštivati u svim okolnostima.



 

 
Svijet je u Parizu 1948. godine odlučno kazao "nikad više" strahotama Drugog svjetskog rata i proglasio da sva ljudska bića, gdje god se nalazila i tko god bila, imaju prava koja se moraju poštivati u svim okolnostima. Ta su prava iznesena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima kao temeljnom dokumentu koji je inspirirao međunarodno pravo nakon Drugog svjetskog rata ali čiji se proklamirani ideali i dalje osporavaju i u mnogim su zemljama tek daleki cilj.

U 30 članaka Opće deklaracije o ljudskim pravima jasnim i jednostavnim riječima iznose se prava koja jednako pripadaju svakoj osobi na ovom svijetu. Povelja sadrži korpus najvažnijih građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava i sloboda bez obzira na rasu, spol, jezik i vjeru, no ljudska se prava u različitim dijelovima svijeta različito doživljavaju i primjenjuju.  Ujedinjeni narodi su 1966. godine donijeli dva dokumenta kojima se razrađuju slobode i prava navedena u Općoj deklaraciji a prihvatilo ih je 130 zemalja. One su se svojim potpisom obvezale da će jamčiti i štititi temeljna ljudska prava i slobode. Razvoj nauke rezultirao je donošenjem dodatnih pravnih instrumenata i preciziranje određenih ljudskih prava. U biologiji i medicini pojavile su se mogućnosti utjecaja na život i prava ljudi - od genetskog inženjeringa koji omogućuje kloniranje ljudskih bića, uzgajanja organa i raznih eksperimenata na ljudskim zamecima. 

Godine 1997., Opća skupština UN-a usvaja Opću deklaraciju o ljudskom genomu i pravima čovjeka a Vijeće Europe zasebnu Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine. Protokolom iz 1988. godine zabranjuje se kloniranje ljudi.Ujedinjeni narodi su 1966. godine donijeli dva dokumenta kojima se razrađuju slobode i prava navedena u Općoj deklaraciji a prihvatilo ih je 130 zemalja. One su se svojim potpisom obvezale da će jamčiti i štititi temeljna ljudska prava i slobode.

 

Početna | Historija | Obilježavanje | Galerija

 Copyrights © 2012 Sva prava zadržana.